Osnovna škola "Ljudevit Gaj" Krapina

"Nitko ne cijeni ono što ima više od onoga tko je teškim putem do toga došao. Pa tko od Hrvata više može cijeniti i voljeti svoju Domovinu i svoj jezik!? Jedno bez drugoga ne ide! Teška se borba kroz stoljeća vodila i za jezik i za dom. A kako narod pokoriti, slomiti, poniziti, obezvrijediti, ako ne na način da mu se prvo uzme pravo na vlastiti, materinski, očinski, djedovski, pradjedovski....jezik!? Ako mu to uzmeš, uzeo si mu dušu. Kuća se ponovno izgradi, njiva uzore, maslina posadi, vinograd navrne, ali jezik ako se izgubi, ako budemo ravnodušni prema onomu što se s jezikom događa, izgubiti ćemo svoju osobnost, svoj identitet i sve ono što je u nas usađeno od naših početaka..."

Materinski ili materinji jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. 

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine, na prijedlog Bangladeša, odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: »...svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku...« 

S ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti, UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda (na žalost, u praksi još uvijek nepostignute).

Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja.

Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom i inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.

 Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se 22. veljače.

Na taj je dan, 1483. godine (svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije) svjetlo dana ugledala prva hrvatska tiskana knjiga - MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA.

Misal po zakonu rimskoga dvora

Riječ je o prvome misalu u Europi koji nije koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, već glagoljicom i na hrvatskom jeziku, a svjedoči o društvenome, gospodarskome, kulturnome i intelektualnome potencijalu Hrvata u dr. pol. 15. st.

Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarije inkunabule na hrvatskome jeziku.

Sačuvano je 11 nepotpunih primjeraka i 6 fragmenata od kojih se 5 čuva u Zagrebu, 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te 2 u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po 1 primjerak.

Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te 2 primjerka u knjižnici u Vatikanu.

Linkovi koji govore o temama:

KAJKAVSKO NARJEČJE

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA - WIKIPEDIJA

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA - NSK

MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA - PORTAL ZA ŠKOLE

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA - EZADAR

DAN NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE

Kako pisati glagoljicom...preuzimanje:

GLAGOLJICA

"Nitko ne cijeni ono što ima više od onoga tko je teškim putem do toga došao. Pa tko od Hrvata više može cijeniti i voljeti svoju Domovinu i svoj jezik!? Jedno bez drugoga ne ide! Teška se borba kroz stoljeća vodila i za jezik i za dom. A kako narod pokoriti, slomiti, poniziti, obezvrijediti, ako ne na način da mu se prvo uzme pravo na vlastiti, materinski, očinski, djedovski, pradjedovski....jezik!? Ako mu to uzmeš, uzeo si mu dušu. Kuća se ponovno izgradi, njiva uzore, maslina posadi, vinograd navrne, ali jezik ako se izgubi, ako budemo ravnodušni prema onomu što se s jezikom događa, izgubiti ćemo svoju osobnost, svoj identitet i sve ono što je u nas usađeno od naših početaka..."

Materinski ili materinji jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. 

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine, na prijedlog Bangladeša, odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: »...svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku...« 

S ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti, UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda (na žalost, u praksi još uvijek nepostignute).

Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja.

Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom i inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.

 Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se 22. veljače.

Na taj je dan, 1483. godine (svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije) svjetlo dana ugledala prva hrvatska tiskana knjiga - MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA.

Misal po zakonu rimskoga dvora

Riječ je o prvome misalu u Europi koji nije koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, već glagoljicom i na hrvatskom jeziku, a svjedoči o društvenome, gospodarskome, kulturnome i intelektualnome potencijalu Hrvata u dr. pol. 15. st.

Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarije inkunabule na hrvatskome jeziku.

Sačuvano je 11 nepotpunih primjeraka i 6 fragmenata od kojih se 5 čuva u Zagrebu, 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te 2 u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po 1 primjerak.

Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te 2 primjerka u knjižnici u Vatikanu.

Linkovi koji govore o temama:

KAJKAVSKO NARJEČJE

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA - WIKIPEDIJA

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA - NSK

MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA - PORTAL ZA ŠKOLE

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA - EZADAR

DAN NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE

Kako pisati glagoljicom...preuzimanje:

GLAGOLJICA