Osnovna škola "Ljudevit Gaj" Krapina

Učenici 6. a razreda su u petak 21.svibnja 2021. u pratnji razrednice Tanje Dunaj  posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Muzej krapinskih neandertalaca se i ove godine uključio u Festival znanosti, manifestaciju Tehničkog muzeja Nikola Tesla. U sklopu programa pod nazivom „Kultura znanosti“ Muzej je organizirao radionicu „Herbarij s Hušnjakova“ u kojoj su sudjelovali naši učenici. Učenici su tijekom obilaska brda Hušnjakovo i okolice Muzeja na zanimljiv način upoznavali biljke koje tamo rastu, koje imaju izrazito ljekovita svojstva, te ih sabirali za svoj herbarij. Saznali su brojne zanimljivosti, primjerice da su listovi tratinčice jestivi, ali i da treba pripaziti kod prikupljanja jestivog bilja, osobito medvjeđeg luka koji se može zamijeniti s otrovnim mrazovcem i đurđicom. Otkrili su zašto koprivu nazivaju kraljicom među ljekovitim biljkama i da se o ljekovitim svojstvima breze znalo već u prapovijesti. Upoznali su i zanimljivu poljsku preslicu te jelenski jezik, paprat čiju je ljekovitost među prvima prepoznao Dioskurid, jedan od liječnika antičke Grčke koji su postavili temelj modernoj znanosti. Na samom Nalazištu krapinskog pračovjeka učenici su saznali da su se i neandertalci liječili te koristili ljekovite biljke kao što su kamilica, stolisnik i topola. Autorica i voditeljica radionice je viša muzejska pedagoginja Lorka Lončar Uvodić, a u njenoj realizaciji su sudjelovale i studentice Irina Čižmek i Dora Barušić, bivša učenica naše škole.

Učenici 6. a razreda su u petak 21.svibnja 2021. u pratnji razrednice Tanje Dunaj  posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Muzej krapinskih neandertalaca se i ove godine uključio u Festival znanosti, manifestaciju Tehničkog muzeja Nikola Tesla. U sklopu programa pod nazivom „Kultura znanosti“ Muzej je organizirao radionicu „Herbarij s Hušnjakova“ u kojoj su sudjelovali naši učenici. Učenici su tijekom obilaska brda Hušnjakovo i okolice Muzeja na zanimljiv način upoznavali biljke koje tamo rastu, koje imaju izrazito ljekovita svojstva, te ih sabirali za svoj herbarij. Saznali su brojne zanimljivosti, primjerice da su listovi tratinčice jestivi, ali i da treba pripaziti kod prikupljanja jestivog bilja, osobito medvjeđeg luka koji se može zamijeniti s otrovnim mrazovcem i đurđicom. Otkrili su zašto koprivu nazivaju kraljicom među ljekovitim biljkama i da se o ljekovitim svojstvima breze znalo već u prapovijesti. Upoznali su i zanimljivu poljsku preslicu te jelenski jezik, paprat čiju je ljekovitost među prvima prepoznao Dioskurid, jedan od liječnika antičke Grčke koji su postavili temelj modernoj znanosti. Na samom Nalazištu krapinskog pračovjeka učenici su saznali da su se i neandertalci liječili te koristili ljekovite biljke kao što su kamilica, stolisnik i topola. Autorica i voditeljica radionice je viša muzejska pedagoginja Lorka Lončar Uvodić, a u njenoj realizaciji su sudjelovale i studentice Irina Čižmek i Dora Barušić, bivša učenica naše škole.