GOŠĆA IZNENAĐENJA U NAŠOJ ŠKOLI - PROFESORICA, KNJIŽEVNICA, VLASNICA KURIJE PL. BELOŠEVIĆ - GĐA SPOMENKA ŠTIMEC
Autor: Suzana Pracaić, 25. 10. 2018.
U četvrtak, 25. listopada 2018., zahvaljujući knjižničarkama Gradske knjižnice Krapina, ravnateljici Vesni Jelić i voditeljici Dječjeg odjela Petri Salamon, našu školu tj. učenike 4.B s učiteljicom Gordanom Nežmahen, posjetila je gđa Spomenka Štimec, hrvatska esperantistica i književnica, ali i vlasnica plemićkog dvora u Hrašćini koji je danas zaštićena hrvatska baština. Gđa Štimec je bila gošća iznenađenja jer do samog događaja nismo znali da je ona vrhunac Pričaonice koju su osmislile knjižničarke iz GKK. Našim učenicima su pripovijedale priče iz zbirke Na zagorskim stazama autorice Štefanije Bernas Belošević. Saznali smo da je ta knjiga rijedak primjerak (iz 1944.) koja je iste godine dobila nagradu Matice hrvatske za najbolju knjigu za mladež, ali je ubrzo bila i zabranjena i tako nedostupna čitateljima. A kako su Spomenka Štimec i Štefanija Bernas Belošević povezane, pročitajte u [više]?!
Kako je Mjesec hrvatske knjige posvećen očuvanju kulturne baštine, knjižničarke Gradske knjižnice Krapina posegnule su u svoju Zavičajnu zbirku i iz nje izvukle zbirku priča Štefanije Bernas Belošević Na zagorskim stazama te nekoliko priča ispripovijedale učenicima 4.B razreda.
Učenici su čuli priču o dudovom svilcu i saznali kako nastaje svila. Također su utvrdili gdje se to nalazi Hrašćina iz koje je došla naša gošća - književnica Spomenka Štimac.
Saznali su što je to kurija i koji su plemići živjeli u njoj te kakve obiteljske veze gđa Spomenka ima s autoricom knjige Na zagorskim stazama.
Sa mrežnih stranica o Kuriji pl. Belošević mogu se saznati sve informacije: ..."Kurija je plemićki dvor. Graditelj joj je sredinom 19. stoljeća bio barun Dragojlo Kušlan. Služila je kao kuća za odmor u vinogradu o kojemu je brinuo vincilir. Priča se da je to 1848. bila zadnja “hiža građena na tlaku”, a pripadala je obitelji Josipa Jurja Strossmayera. U njegovo je vrijeme imanje dobilo ime Njeguš. Pradjed današnje vlasnice Spomenke Štimec, bilježnik Stjepan pl. Belošević, kupio ga je 1920. od Strossmayerovog nećaka Alberta Unukića-Androvskog". U kuriji je (do 1957.) živjela zagorska učiteljica Štefanija Bernas-Belošević (kći Stjepana i Marije). Pisala je knjige od kojih je najpoznatija zbirka pripovijedaka za djecu “Na zagorskim stazama”...."
Naša gošća je esperantistica i esperantska književnica, moramo spomenuti da je... "profesorica njemačkoga i francuskoga i najznačajnija hrvatska spisateljica koja piše na esperantu. Objavila je deset autorskih knjiga, a uredila brojne. Uređuje i esperantski časopis Tempo, a radila je i na organizaciji Međunarodnoga festivala kazališta lutaka PIF. Član je Esperantske akademije i Svjetskog saveza esperantskih pisaca. Zaslužna je za prevođenje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića I. Brlić-Mažuranić na perzijski, japanski i bengalski, Waitapua Jože Horvata na kineski jezik i sl..." (Oblizeki)
U Hrašćini kraj Trgovišća obnovila je staru kuriju u kojoj se od 1995. u svibnju održava manifestacija Dan meteorita, a od 2004. u srpnju Susret esperantskih pisaca Srednje Europe."
No, o tome u nekoj drugoj priči.
Zahvaljujemo Gradskoj knjižnici Krapina što su i nas uključili u 'svoje' obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige!
Posebna hvala profesorici Spomenki Štimec!
GOŠĆA IZNENAĐENJA U NAŠOJ ŠKOLI - PROFESORICA, KNJIŽEVNICA, VLASNICA KURIJE PL. BELOŠEVIĆ - GĐA SPOMENKA ŠTIMEC
Autor: Suzana Pracaić, 25. 10. 2018.
U četvrtak, 25. listopada 2018., zahvaljujući knjižničarkama Gradske knjižnice Krapina, ravnateljici Vesni Jelić i voditeljici Dječjeg odjela Petri Salamon, našu školu tj. učenike 4.B s učiteljicom Gordanom Nežmahen, posjetila je gđa Spomenka Štimec, hrvatska esperantistica i književnica, ali i vlasnica plemićkog dvora u Hrašćini koji je danas zaštićena hrvatska baština. Gđa Štimec je bila gošća iznenađenja jer do samog događaja nismo znali da je ona vrhunac Pričaonice koju su osmislile knjižničarke iz GKK. Našim učenicima su pripovijedale priče iz zbirke Na zagorskim stazama autorice Štefanije Bernas Belošević. Saznali smo da je ta knjiga rijedak primjerak (iz 1944.) koja je iste godine dobila nagradu Matice hrvatske za najbolju knjigu za mladež, ali je ubrzo bila i zabranjena i tako nedostupna čitateljima. A kako su Spomenka Štimec i Štefanija Bernas Belošević povezane, pročitajte u [više]?!
Kako je Mjesec hrvatske knjige posvećen očuvanju kulturne baštine, knjižničarke Gradske knjižnice Krapina posegnule su u svoju Zavičajnu zbirku i iz nje izvukle zbirku priča Štefanije Bernas Belošević Na zagorskim stazama te nekoliko priča ispripovijedale učenicima 4.B razreda.
Učenici su čuli priču o dudovom svilcu i saznali kako nastaje svila. Također su utvrdili gdje se to nalazi Hrašćina iz koje je došla naša gošća - književnica Spomenka Štimac.
Saznali su što je to kurija i koji su plemići živjeli u njoj te kakve obiteljske veze gđa Spomenka ima s autoricom knjige Na zagorskim stazama.
Sa mrežnih stranica o Kuriji pl. Belošević mogu se saznati sve informacije: ..."Kurija je plemićki dvor. Graditelj joj je sredinom 19. stoljeća bio barun Dragojlo Kušlan. Služila je kao kuća za odmor u vinogradu o kojemu je brinuo vincilir. Priča se da je to 1848. bila zadnja “hiža građena na tlaku”, a pripadala je obitelji Josipa Jurja Strossmayera. U njegovo je vrijeme imanje dobilo ime Njeguš. Pradjed današnje vlasnice Spomenke Štimec, bilježnik Stjepan pl. Belošević, kupio ga je 1920. od Strossmayerovog nećaka Alberta Unukića-Androvskog". U kuriji je (do 1957.) živjela zagorska učiteljica Štefanija Bernas-Belošević (kći Stjepana i Marije). Pisala je knjige od kojih je najpoznatija zbirka pripovijedaka za djecu “Na zagorskim stazama”...."
Naša gošća je esperantistica i esperantska književnica, moramo spomenuti da je... "profesorica njemačkoga i francuskoga i najznačajnija hrvatska spisateljica koja piše na esperantu. Objavila je deset autorskih knjiga, a uredila brojne. Uređuje i esperantski časopis Tempo, a radila je i na organizaciji Međunarodnoga festivala kazališta lutaka PIF. Član je Esperantske akademije i Svjetskog saveza esperantskih pisaca. Zaslužna je za prevođenje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića I. Brlić-Mažuranić na perzijski, japanski i bengalski, Waitapua Jože Horvata na kineski jezik i sl..." (Oblizeki)
U Hrašćini kraj Trgovišća obnovila je staru kuriju u kojoj se od 1995. u svibnju održava manifestacija Dan meteorita, a od 2004. u srpnju Susret esperantskih pisaca Srednje Europe."
No, o tome u nekoj drugoj priči.
Zahvaljujemo Gradskoj knjižnici Krapina što su i nas uključili u 'svoje' obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige!
Posebna hvala profesorici Spomenki Štimec!
Carnet priručnik za korištenje aplikacije Teams - učenici
Dodatne upute za učenike i učitelje-rad u virtualnim učionicama
Upute-slanje/primanje mailova i Office 365
.jpg)
Gaj, Gaj - Navek si naj - himna spot
Naša baština - Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina
Tragom Ljudevita Gaja, velikana zagorskog kraja
| Dnevni tisak |  |
 |
| Važne stranice | |
|
| KRAPINA | |
|
