MJESEC HRVATSKOG JEZIKA ZAVRŠILI SMO "IGRANJEM S GLAGOLJICOM"
Autor: Suzana Pracaić, 21. 3. 2022.
Na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka. Odazvali smo se pozivu IHJJ, "da zajednički proslavimo ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem. Upravo je ljubav spram hrvatskoga jezika njegovih govornika najveći jamac njegove opstojnosti i trajnosti, što nikakva posebna zakonska regulativa ne može nadomjestiti." Manifestaciju smo spojili s eTwinning projektom "Igrajmo se glagoljicom" (Upoznajmo stara pisma) na https://live.etwinning.net/projects/project/317804 koji je osmislila i već nekoliko godina vodi knjižničarka i prof. hrvatskog jezika i književnosti Anita Drenjančević iz OŠ Josipovac. U projekt su se uključile učiteljica hrvatskog jezika Melita Podgajski i učiteljica likovne kulture Karla Horvat s učenicima 6. razreda na inicijativu knjižničarke Suzane Pracaić. Animaciju i izložbu izradila je učiteljica Karla: ANIMACIJA (Stop Motion Studio): https://vimeo.com/690555719 IZLOŽBA (Emaze): https://emaze.link/@RRRPMK
ZAŠTO GLAGOLJICA?!?
Hrvatskoglagoljska baština jedna je od najistaknutijih sastavnica hrvatskoga kulturnog identiteta. Zato je Sabor Republike Hrvatske odlučio da se 22. veljače obilježava kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, u spomen na dan kad je 1483. otisnuta prva hrvatska knjiga, glagoljski "Misal po zakonu rimskoga dvora".
Ministarstvo kulture je krajem ožujka temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrdilo da umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, te se na njega primjenjuje sustav mjera zaštite. (2014.)
"O projektu "Igrajmo se glagoljicom": Glagoljička kulturna baština već duže vrijeme zauzima značajno mjesto u prostoru odgoja i obrazovanja, a za njeno kvalitetno izučavanje potrebni su složeni kreativni pristupi zasnovani na istraživačkom procesnom učenju, strukturiranom pretraživanju informacija te učenja kroz igru i stvaralaštvo. To se u ovom projektu nastoji postići integracijom više nastavnih predmeta, spajanjem stvarne i virtualne stvarnosti, te kreativnom korištenju IKT, učenjem kroz igru i likovnim radionicama...) te korištenjem Metode 3IKT (IKT kao sredstvo motivacije, IKT kao sredstvo prenošenja znanja i IKT kao sredstvo za prezentaciju i izradu digitalnog uratka).
Izučavanje važnosti starog hrvatskog (staroslavenskog) pisma ovim će projektom sumirati spoznaje i dati rezultate rada različitih zemalja te tako obraditi temu u širem slavenskom kontekstu."
Tako smo osmislili naš udio u projektu poštujući obrazovne ishode hrvatskog jezika i likovne kulture za 6. razred:
- OŠ HJ A.6.6. Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.
- prepoznaje hrvatska narječja i govore
- upoznaje se s pojmovima trojezičnosti (staroslavenski, starohrvatski i latinski) i tropismenosti (glagoljica, hrvatska ćirilica/bosančica, latinica) kroz hrvatsku povijest
- upoznaje se sa spomenicima hrvatske srednjovjekovne pismenosti i Prvotiskom
- OŠ HJ B.6.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
- oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje na temelju jezičnih vještina
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- snima fotografije prema motivima, snima kratke filmove (isječke), osmišljava kostime i scenografiju, organizira kvizove, oblikuje glagoljično pismo različitim likovnim tehnikama i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli
- OŠ LK A.6.3. Učenik u vlastitome izražavanju koristi tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih tehnologija.
- Učenik digitalnim fotoaparatom (digitalni fotoaparat, pametni telefon, tablet) bilježi različite sadržaje služeći se znanjem o likovnom jeziku i ostalim likovnim pojmovima; zabilježene sadržaje interpretira u vlastitom vizualnom radu.
- Učenik se služi osnovnim funkcijama programa za obradu fotografije.
- Učenik izrađuje kraću animiranu formu tehnikom stop animacije.
Nakon nastave hrvatskog jezika i uvoda u e-izvore, što se može čitati u članku: http://www.os-ljudevit-gaj-kr.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1978&mshow=290#mod_news, nastavili smo s učenjem o počecima pismenosti u Hrvata i uupoznavanjem glagoljice.
Na satu hrvatskog jezika upoznali su trojezičnost i tropismenost Hrvata te spomenike hrvatske pismenosti. Saznali su o Danu hrvatske glagoljice i glagoljštva (22.02.), o prvotisku iz 1493. g. - Misalu po zakonu rimskoga dvora, otkrivenju tiskarskog stroja i Johannesu Gutenbergu te njegovoj 625. godišnjici rođenja i Godini Marka Marulića... Sadržaj sata je bio prikazan pomoću Genially prezentacije:
(a taj dan su bile i maškare)
Na satu likovne kulture zadatak je bio izraditi glagoljicu u tehnici GRATAŽ, a kao završni rezultat rada je kraća animirana forma izrađena tehnikom stop animacije u aplikaciji STOP MOTION STUDION.
A radovi su prava umjetnička djela! Donosimo samo neke koji krase pano na ulazu škole, a ostalo se može vidjeti kao IZLOŽBA (koju je Karla izradila u aplikaciji EMAZE).
Uratke animaciju i izložbu izradila je učiteljica Karla Horvat.
ANIMACIJA (Stop Motion Studio): https://vimeo.com/690555719
IZLOŽBA (Emaze): https://emaze.link/@RRRPMK
Carnet priručnik za korištenje aplikacije Teams - učenici
Dodatne upute za učenike i učitelje-rad u virtualnim učionicama
Upute-slanje/primanje mailova i Office 365
Gaj, Gaj - Navek si naj - himna spot
Naša baština - Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina
Tragom Ljudevita Gaja, velikana zagorskog kraja
Dnevni tisak |
Važne stranice |
KRAPINA |