U razdoblju od 4. do 10. listopada, učenici na dodatnoj nastavi geografije aktivno su se uključili u obilježavanje Svjetskog tjedna svemira (World Space Week). Ovogodišnja tema bila je “Raketna revolucija”, a sve planirane aktivnosti i učeničke radionice bile su usklađene s kurikulumom Geografije kako bi učenici kroz problemske zadatke produbili svoje znanje o planetu Zemlji. Umjesto klasičnog slušanja predavanja, učionica se pretvorila u pravi svemirski istraživački centar u kojem su učenici 5., 6. i 8. razreda preuzeli uloge znanstvenika, klimatologa i kartografa te sami istraživali svemirske tajne.
Učenici 5. razreda savršeno su spojili likovnu kreativnost i znanost tako što su najprije obojali predloške raketa drvenim bojicama pazeći na tehničke detalje, osmislili im originalna imena i napisali kratke priče o njihovim svemirskim misijama. Odmah nakon toga, petaši su se uhvatili u koštac s dokazima o obliku i veličini Zemlje pa su na primjeru SpaceX-ove rakete Falcon 9 objašnjavali zašto promatrač na plaži vidi kako raketa postupno nestaje iza obzora (horizonta) odozdo prema gore, dok astronauti iz svemirske postaje jasno vide zakrivljen planet, čime su uspješno dokazali da Zemlja nije ravna ploča. Proučavali su i pomrčinu Mjeseca te zaključili da okrugla sjena koju Zemlja baca na Mjesec dokazuje njezin oblik, što je znao još starogrčki filozof Aristotel, a primjenom matematike u geografiji izračunali su da Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) treba samo oko sat i pol da obiđe naš planet, što znači da astronauti u samo jednom danu vide izlazak i zalazak Sunca čak 16 puta.
Učenici 6. razreda preuzeli su ulogu klimatologa te su istraživali kako atmosfera i vremenski uvjeti utječu na polijetanje raketa. Proučavali su na koji način promjene temperature, tlak zraka i jaki vjetrovi mogu otežati ili potpuno odgoditi lansiranje svemirskih letjelica, a sve naučeno o slojevima atmosfere i vremenu utvrdili su kroz rješavanje velike tematske križaljke.
Učenici 8. razreda preuzeli su ulogu svemirskih kartografa te su na slijepoj karti svijeta točno locirali i ucrtali najpoznatije lansirne centre: američki Svemirski centar Kennedy na Floridi, europski Kourou u Francuskoj Gvajani te kozmodrom Bajkonur u Kazahstanu. Pomoću mjerila karte izračunali su stvarne zračne udaljenosti između ovih svemirskih luka na različitim kontinentima, a potom su analizirali utjecaj Zemljina gibanja na lansiranje raketa. Proučavajući rotaciju Zemlje od zapada prema istoku, otkrili su zašto svemirske agencije lansiraju letjelice prema istoku kako bi iskoristile prirodni „vjetar u leđa“ našeg planeta. Uspoređivanjem uvjeta na ekvatoru i Sjevernom polu sami su zaključili da je lansiranje s ekvatora znatno lakše i brže jer je tamo brzina rotacije najveća, a radionicu su zaokružili pronalaskom izolirane „Točke Nemo“ u Tihom oceanu, poznatog groblja za stari svemirski otpad.
Završna aktivnost za sve učenike bila je izrada malih raketa od papira koje su pomoću slamki lansirali u zrak. Kroz igru i natjecanje testirali su čija raketa leti najdalje te su sami zaključili kako kut lansiranja i otpor zraka utječu na duljinu leta. Kroz ove zanimljive zadatke učenici su pokazali veliku kreativnost i timski duh te dokazali da geografija može biti itekako zabavna, čak i kada se bavi svemirskim temama izvan granica našeg planeta (materijale za izradu papirnatih raketa preuzeli smo iz projekta Croatia Space Inspiration Program (CroSIP), ostvarenog u suradnji sa Zakladom Lady Rocket (SAD), koristeći modificirani NASA-JPL program, u kojem smo sudjelovali prije tri godine).
#worldspaceweek #wsw2026 #CroSIP #NASAJPL
Tekst napisala: Miljenka Hršak
