Jučerašnjim predavanjem i druženjem željeli smo dati poseban značaj obilježavanju Svjetskog tjedna svemira.

Svjetski tjedan svemira (WSW)  međunarodna je proslava znanosti i tehnologije i njihovog doprinosa poboljšanju ljudskog napretka. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1999. Svjetski tjedan svemira, koji se održava svake godine od 4. do 10. listopada.

Svake godine Svjetski tjedan svemira ima temu koja se obilježava na globalnoj, svjetskoj razini. Hrvatska se u prošloj godini našla na 4. mjestu po broju aktivnosti u hrvatskim školama i udrugama, što je za jednu tako malu zemlju veliki uspjeh i pokazatelj koliko nas interesira svemir.

Ove godine tema je “Svemir i klimatske promjene”. Tema naglašava ključnu ulogu svemira u praćenju klime na Zemlji i ublažavanju klimatskih promjena. 
Sve što smo radili u prošlom, a i u ovom tjednu bit će objavljeno u medijima, društvenim mrežama i na portalu tj. web-stranici World Space Week, gdje smo prijavili svoje sudjelovanje:

G. Borna nam je objasnio kakvu ulogu ima svemir i koji je utjecaj Sunca na klimatske promjene te kako su se tijekom zadnjih stotinjak godina događale promjene u temperaturi i klimi. Govora je bilo i o posljedicama ugljikovog dioksida i kako možemo ublažiti mijenjanje klime, a to je sadnjom drveća i zelenila.

Nakon predavanja slijedilo je promatranje planeta (Saturn i maglica):

Uradci učenika 8. razreda:

Sat dodatne nastave iz geografije u šestom razredu u sklopu Svjetskog tjedna svemira bio je posvećen klimatskim promjenama.
 Klimatske promjene uzrokovane su globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike na Zemlji, primjerice temperaturu, razine mora i oborine. 
Klima na Zemlji drastično se promijenila otkad je planet stvoren prije 4,6 milijardi godina. U posljednjih 150 godina temperature rastu brže nego ikada. Glavni uzrok klimatskih promjena sagorijevanje je fosilnih goriva kao što su nafta, ugljen i prirodni plin, uslijed čega se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi. Glavna je posljedica klimatskih promjena povećanje globalne temperature planeta.
Porast temperature utječe na topljenje ledene mase na polovima, što pak uzrokuje porast razine mora, što dovodi do poplava i ugrožava priobalna područja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju.
Ugroženo je naše zdravlje, kao i sigurnost opskrbe hranom, posebno u Africi i Aziji, kontinentima s najvećim brojem mladih. Iako se klimatske promjene ne mogu poništiti, njihove se posljedice mogu ublažiti i možemo im se prilagoditi. Mjerama ublažavanja nastoje se smanjiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu, primjerice razvojem čiste energije i povećanjem šumskih područja. Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva pripremu za njihove posljedice i povećanje otpornosti našeg društva. 
Učenici su razgovarali o klimatskim promjenama i na kraju sata izradili plakat koji su izložili u holu škole. (tekst o radionici s učenicima 8. razreda napisala Miljenka Hršak).

Uradci učenika 6. razreda:

Učenici 6.razreda su zajedno sa predmetnim učiteljicama Marijom Markovinom i Tanjom Dunaj u sklopu nastave prirode naučili kako je nastao te kako je građen svemir. Istraživali su razlike između zvijezda i planeta. Naučili su zašto nam je Sunce važno i što se događa s njegovom energijom pri dolasku na Zemlju te tako naučili  i nešto više o planetima Sunčevog sustava. Za kraj su istraživanje upotpunili prekrasnim uradcima (tekst o radionici s učenicima 6. razreda napisala Tanja Dunaj).

Zajednički panoi nastali suradnjom svih sudionika:

Autor teksta i fotografija: Suzana Pracaić, školska knjižničarka