Iz tog razloga stupili smo i u kontakt s Osnovnom školom Ivane Brlić Mažuranić Ogulin i njihovom ravnateljicom Anđelkom Salopek te učiteljicama i učenicima 3. i 4. razreda, s kojima ćemo tijekom školske godine surađivati.

REGOČ

Uvodni dio sata započeli su otvaranjem vrata u čudesan svijet Andersenovih bajki. Učenici su dobili različite odlomke iz Andersenovih bajki („Djevojčica sa žigicama“, „Ružno pače“, „Mala sirena“ i „Carevo novo ruho“). Zajedno su pročitali odlomke te pokušali otkriti naslove bajki kojima pripadaju ti odlomci.  Porazgovarali su o autoru, Hansu Christianu Andersenu i o tome što su bajke.

Učenici su bili  aktivni i u vrlo konstruktivnom zajedničkom razgovoru došli do zaključka, da i mi u 'Lijepoj našoj' imamo hrvatskog Andersena, a to je Ivana Brlić Mažuranić. U krugu su porazgovarali o onome što učenici već znaju o Ivani Brlić Mažuranić, a zatim odlučili pogledati zanimljiv film o njezinom životu i djelu. Prije gledanja filma učenici su dobili nastavne listiće koje su rješavali nakon što su pogledali dokumentarni biografski film.

Najavili su „ulazak“ Regoča u razred i započeli raspravu o tome zašto je Regoč bajka, kakvi likovi se pojavljuju, koje poruke ova bajka šalje, a koje možemo prenijeti dalje u svoje realne živote. Raspravljali su i o mjestu i vremenu radnje. Učenici su kroz zajedničku debatu o pročitanoj bajci iznosili svoje stavove, kritički su promišljali o pročitanom te se pokušali uživjeti u ulogu Kosjenke, Regoča, Ljilje i ostale djece te starca i starice. Prvi sat zaključili su pripovijedanjem redoslijeda događaja i zajedno naučili što je to sažeto pripovijedanje i da kao takvo u sebi mora imati najvažnije detalje, bitne za smisleno pripovijedanje priče. Za domaću zadaću, učenici su podijeljeni po skupinama u uloge te je svaki učenik dobio svoj zadatak. Svaka skupina imala je: pripovjedača, proizvođača zvukova tzv. ton majstora te likove iz bajke (Kosjenku, Regoča, Lilju, ostalu djecu te starca i staricu). Važno je bilo da učenici povežu znanje hrvatskog jezika i likovne kulture, tako da je dio zadatka bio izraditi likove od kartona i štapića, i animirati ih, oživjeti, odnosno, pridodati im osobine likova iz bajke Regoč.

Učenici su zaista ozbiljno shvatili ovaj zadatak i izradili predivne kartonske likove koje su donijeli na sljedeći sat. Prije nego li su se podijelili u skupine, u razred ušetala je 'gđa Ivana Brlić Mažuranić', koja je sjela na vrući stolac, a novinari 4.a jedva su dočekali priliku da krenu sa postavljanjem pitanja našem hrvatskom Andersenu. Ivana je bila oduševljena oštroumnim pitanjima novinara, a učenici 4. a Ivaninim zanimljivim odgovorima, što je bilo jasno i iz gromoglasnog pljeska koji je slijedio na kraju intervjua. 

Zatim smo se poigrali detektiva pa istražili što je to kazalište sjena i zašto su učenici izrađivali kartonske likove koje su morali donijeti sa sobom.

Zaključak je bio jasan: danas se pretvaramo u glumce i ostalo umjetničko osoblje koje je potrebno da bi naše kazalište sjena oživjelo! Zajedničkim snagama i vrlo umjetničkim pristupom, svaka skupina učenika, koje su unaprijed imale svoje dodijeljene uloge i zadatke, izradila je svoju najavu za kazališnu predstavu te dala naziv svojoj kazališnoj skupini. Da je učionica postala prava mala kazališna pozornica, a učenici 4.a izuzetno nadareni glumci i glumice, kostimografi, scenografi, dramaturzi i autori glazbe, mogu posvjedočiti ne samo njihova razredna učiteljica Suzana Galović Šalković  i knjižničarka Suzana Pracaić, već i dokazi prikupljeni u nekoliko kadrova koje zajedničkim snagama prilažemo ovdje:

ŠUMA STRIBOROVA

U uvodnom dijelu integriranog sata ponovili su što znaju o Ivani Brlić Mažuranić. Učenicima je pokazan digitalni obrazovni sadržaj napravljen za integrirani nastavni sat HJ i knjižnice. Poigrali su se s puzlama te tako razvijali vještine snalaženja, promatranja, slaganja, uočavanja i digitalne kompetencije. 

Ponovili su kakva su to književna djela bajke pomoću aplikacije Wordwall. Slijedio je razgovor o djelu i uz kreativnu igru Wordwall odredili su redoslijed događaja u bajci.

Zatim je slijedilo pisanje činkvina, pjesmice od pet stiha. Učenici su sami birali temu pjesme.

Nakon literarnog rada, odigrali su kviz znanja u digitalnom alatu Kahoot pomoću mobitela, što uvijek rezultira veseljem i grajom, pojačava se natjecateljski duh, pažnja, dinamičnost, uzbuđenje, a istovremeno se uči, ponavlja i zabavlja. Kao u svakoj igri, imali smo i pobjednike.

Na drugom integriranom satu utvrdili su osnovne pojmove o bajci Šuma Striborova pomoću umne mape (mjesto i vrijeme radnje, glavne i sporedne likove...).

Slijedilo je učenje i primjena online aplikacije "Breaking News" (https://breakyourownnews.com/) u stvaranju vlastite najnovije vijesti sadržajem vezano uz Šumu Striborovu i Regoča, na tabletima.

Da bi odabrali fotografiju, učenici su poučeni o zaštiti autorskih prava te im je pokazana mrežna stranica "Pixabay" (https://pixabay.com/), na kojoj se nalaze besplatne fotografije, ali se u tražilicu pojmovi moraju upisivati na engleskom jeziku.

Učenici su razvijali maštu te se kreativno izražavali razvijajući digitalnu kompetenciju i kreativnost.

MAJKA

Lijepa, dobra.

Plesati, pjevati, crtati.

Majka je temelj obitelji.

Cvijet.

Magdalena H.

TINTILINIĆ

Pametan, radostan.

Plesanje, pjevanje, igranje.

Malik je veseo Domaći.

Vatra.

Tara K.

REGOČ

Velik, čudan.

Brojiti, spavati, hodati.

Regoč jako voli Kosjenku.

Div.

Tija S.

KOŠARKA

Korisna, zabavna.

Igrati, trčati, voditi.

Košarka je koristan sport.

Zdravlje.

Noa S.

Vjerujemo da je ovaj primjer prakse lijepa ideja i pokazatelj kako se može biti kreativan, kako se mogu kombinirati tradicionalno i suvremeno poučavanje i učenje, kojim se razvijaju različite vještine uz koje se raste.

Tekst napisale: Suzana Pracaić, stručni suradnik kniižničar izvrstan savjetnik i Suzana Galović Šalković, učiteljica razredne nastave

PS. Više na:

https://sites.google.com/view/price-iz-davnine-knjiznica/fotoalbum

https://sites.google.com/view/price-iz-davnine-knjiznica/ucenicki-radovi

https://sites.google.com/view/price-iz-davnine-knjiznica/naslovnica