Osnovna škola "Ljudevit Gaj" Krapina

U osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“ u Krapini i ove godine su kroz djelatnosti knjižnice organizirane i provedene mnoge aktivnosti u sklopu obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica (ISLM) kojim je proglašen mjesec listopad. Svake godine Mjesec ima određenu temu, a ovogodišnja je "Školske knjižnice osnažuju učenike za život".

Obrazovni proces sve više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti kod učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih ono samo otkrije, razvija i dovede do punine (T. Ivančić). Mi ne možemo naučiti učenike sve i o svemu što će im trebati u životu, ali ih možemo naučiti kako učiti i svladati nova saznanja iz određenih područja znanosti. A još važnije – kako to znanje prezentirati i primijeniti u životu.

Najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Projektno učenje je odgovor na potrebe suvremenog učenja i nastave usmjerene na učenika gdje se određuju ciljevi koje ostvarujemo razvijanjem kompetencija, a neke od njih su: naučiti kako učiti, naučiti istraživati, naučiti tražiti i odabirati informacije, naučiti koristiti se informacijama, metodama i teorijama, stjecati socijalne vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine i stjecati pozitivnu sliku o sebi (sigurnost, osviještenost vlastitih kvaliteta i prednosti).         

Iako je svrha školskih projekata ostvariti obrazovne ciljeve kroz projektni i timski način rada, no u našem slučaju željeli smo osvijestiti i razviti kompetencije potrebne za rad i život, poput spremnosti na suradničke aktivnosti, razumijevanje (empatija) za osobine suradnika (sporost, brzina, spretnost, snaga, ideje, skromnost..) i razumijevanje za ostale različitosti i posebnosti među učenicima koji imaju poteškoće u učenju (učenici po prilagođenom programu).

Zato smo osmislili i realizirali poseban projekt „Šišmišeki“ za učenike 5. – 8. razreda kojima je potrebna pomoć u učenju, njih 12. 

Oni su istraživali sve o šišmišima jer je 2011./2012. godina proglašena Međunarodnom godinom šišmiša. Na taj način su jačali svoje samopouzdanje, učili istraživati na njima nove načine te nam poručili da je svatko važan i ima pravo na sudjelovanje i izbor prema svojim potrebama.

Voditeljice projekta bile su knjižničarka Suzana Pracaić i defektologinja Aleksandra Podsečki.

 Projekt smo započeli 24. listopada i odvijao se kroz radionice svakog ponedjeljka tijekom listopada i studenog. Učenici su učili na koje načine učimo, koji su sve izvori znanja, kreativno su izrađivali šišmiše, družili se, zabavljali… Projekt je završio javnom prezentacijom uoči Međunarodnog dana osoba s posebnim potrebama koji se obilježava 3. prosinca, a ovogodišnji slogan mu je bio „Stvarajmo zajedno bolji svijet za sve!“

U sklopu projekta organizirana je i terenska nastava; posjetili smo špilju Veternica, obitavalište šišmiša gdje smo imali prilike vidjeti šišmiše uživo.

Javna prezentacija projekta bila je u petak, 2. prosinca u 12 sati u blagovaonici škole gdje su sudionici projekta prezentirali ono što su istražili, saznali, naučili i izradili.

Prisustvovalo je više od 130 učenika te neki roditelji, učitelji, razrednici, pedagoginja i ravnatelj. Bilo je tu recitiranja, pjevanja, prezentacije plakata, izložba 'šišmišeka' i knjiga te na kraju kviz.

Skoro svim promatračima najviše se svidio kviz znanja u kojem su imali prilike odgovarati i provjeriti što su naučili o šišmišima tijekom prezentacija (tko su, gdje žive, zašto su važni, povezanost s vampirima…) Na pitanje što im se posebno svidjelo, evo nekih od komentara učenika koji su pratili prezentaciju projekta:

„Hmm pa ne znam, sve mi je bilo super.“

„Dobra atmosfera i lijepa prezentacija, a posebno kraj.“

„Svidjelo mi se druženje učenika s prilagođenim programom, i plakati i prezentacija.“

„Kako su učenici prezentirali svoj projekt.“

„Meni se posebno dopao kviz jer je bio smiješan i puno smo naučili o šišmišima.“

„Baš je bilo super i drago mi je što sam puno saznala o šišmišima.“

„Dopala mi se prezentacija na računalu (kviz) i plakat o predrasudama o šišmišima.“

A za učenike koji su sudjelovali u projektu ovo je bilo nezaboravno iskustvo koje će pamtiti. Njihovo zadovoljstvo, sreća te ponos su samo neki od odgovora na anketna pitanja:

"Kad sam recitirao bio sam ponosan."

"Bilo mi je super kad me mama došla gledati."

"Sretan sam jer sam radio s ostalim učenicima."

"Volim sad šišmiše; prije sam ih se bojao."

Na pitanje koje vještine je razvio ovaj projekt kod njih, svi su se izjasnili ocjenom '5' za zajedništvo, prijateljstvo, zabavu, samopouzdanje i sigurnost, no najvažnije je da žele i dalje sudjelovati u projektima na taj način.

U osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“ u Krapini i ove godine su kroz djelatnosti knjižnice organizirane i provedene mnoge aktivnosti u sklopu obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica (ISLM) kojim je proglašen mjesec listopad. Svake godine Mjesec ima određenu temu, a ovogodišnja je "Školske knjižnice osnažuju učenike za život".

Obrazovni proces sve više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti kod učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih ono samo otkrije, razvija i dovede do punine (T. Ivančić). Mi ne možemo naučiti učenike sve i o svemu što će im trebati u životu, ali ih možemo naučiti kako učiti i svladati nova saznanja iz određenih područja znanosti. A još važnije – kako to znanje prezentirati i primijeniti u životu.

Najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Projektno učenje je odgovor na potrebe suvremenog učenja i nastave usmjerene na učenika gdje se određuju ciljevi koje ostvarujemo razvijanjem kompetencija, a neke od njih su: naučiti kako učiti, naučiti istraživati, naučiti tražiti i odabirati informacije, naučiti koristiti se informacijama, metodama i teorijama, stjecati socijalne vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine i stjecati pozitivnu sliku o sebi (sigurnost, osviještenost vlastitih kvaliteta i prednosti).         

Iako je svrha školskih projekata ostvariti obrazovne ciljeve kroz projektni i timski način rada, no u našem slučaju željeli smo osvijestiti i razviti kompetencije potrebne za rad i život, poput spremnosti na suradničke aktivnosti, razumijevanje (empatija) za osobine suradnika (sporost, brzina, spretnost, snaga, ideje, skromnost..) i razumijevanje za ostale različitosti i posebnosti među učenicima koji imaju poteškoće u učenju (učenici po prilagođenom programu).

Zato smo osmislili i realizirali poseban projekt „Šišmišeki“ za učenike 5. – 8. razreda kojima je potrebna pomoć u učenju, njih 12. 

Oni su istraživali sve o šišmišima jer je 2011./2012. godina proglašena Međunarodnom godinom šišmiša. Na taj način su jačali svoje samopouzdanje, učili istraživati na njima nove načine te nam poručili da je svatko važan i ima pravo na sudjelovanje i izbor prema svojim potrebama.

Voditeljice projekta bile su knjižničarka Suzana Pracaić i defektologinja Aleksandra Podsečki.

 Projekt smo započeli 24. listopada i odvijao se kroz radionice svakog ponedjeljka tijekom listopada i studenog. Učenici su učili na koje načine učimo, koji su sve izvori znanja, kreativno su izrađivali šišmiše, družili se, zabavljali… Projekt je završio javnom prezentacijom uoči Međunarodnog dana osoba s posebnim potrebama koji se obilježava 3. prosinca, a ovogodišnji slogan mu je bio „Stvarajmo zajedno bolji svijet za sve!“

U sklopu projekta organizirana je i terenska nastava; posjetili smo špilju Veternica, obitavalište šišmiša gdje smo imali prilike vidjeti šišmiše uživo.

Javna prezentacija projekta bila je u petak, 2. prosinca u 12 sati u blagovaonici škole gdje su sudionici projekta prezentirali ono što su istražili, saznali, naučili i izradili.

Prisustvovalo je više od 130 učenika te neki roditelji, učitelji, razrednici, pedagoginja i ravnatelj. Bilo je tu recitiranja, pjevanja, prezentacije plakata, izložba 'šišmišeka' i knjiga te na kraju kviz.

Skoro svim promatračima najviše se svidio kviz znanja u kojem su imali prilike odgovarati i provjeriti što su naučili o šišmišima tijekom prezentacija (tko su, gdje žive, zašto su važni, povezanost s vampirima…) Na pitanje što im se posebno svidjelo, evo nekih od komentara učenika koji su pratili prezentaciju projekta:

„Hmm pa ne znam, sve mi je bilo super.“

„Dobra atmosfera i lijepa prezentacija, a posebno kraj.“

„Svidjelo mi se druženje učenika s prilagođenim programom, i plakati i prezentacija.“

„Kako su učenici prezentirali svoj projekt.“

„Meni se posebno dopao kviz jer je bio smiješan i puno smo naučili o šišmišima.“

„Baš je bilo super i drago mi je što sam puno saznala o šišmišima.“

„Dopala mi se prezentacija na računalu (kviz) i plakat o predrasudama o šišmišima.“

A za učenike koji su sudjelovali u projektu ovo je bilo nezaboravno iskustvo koje će pamtiti. Njihovo zadovoljstvo, sreća te ponos su samo neki od odgovora na anketna pitanja:

"Kad sam recitirao bio sam ponosan."

"Bilo mi je super kad me mama došla gledati."

"Sretan sam jer sam radio s ostalim učenicima."

"Volim sad šišmiše; prije sam ih se bojao."

Na pitanje koje vještine je razvio ovaj projekt kod njih, svi su se izjasnili ocjenom '5' za zajedništvo, prijateljstvo, zabavu, samopouzdanje i sigurnost, no najvažnije je da žele i dalje sudjelovati u projektima na taj način.